Stečajni postupak – općenito 

Stečaj je poseban sudski postupak izvanparnične naravi koji se provodi radi skupnog namirenja svih vjerovnika stečajnoga dužnika i to unovčenjem njegove imovine i podjelom prikupljenih sredstava vjerovnicima. Stečaj najčešće rezultira prestankom postojanja stečajnoga dužnika pravne osobe (osim ako vjerovnici stečajnoga dužnika ne prihvate stečajni plan na kojega stečajni dužnik pristaje).

Stečajni dužnik može biti pravna osoba i dužnik pojedinac tj. fizička osoba (obveznik poreza na dohodak od samostalne djelatnosti i fizička osoba obveznik poreza na dobit).

Stečajni razlozi su nesposobnost za plaćanje i prezaduženost. Dužnik može predložiti otvaranje stečajnoga postupka i ako učini vjerojatnim da svoje već postojeće obveze neće moći ispuniti po dospijeću (prijeteća nesposobnost za plaćanje).

Smatrat će se da je dužnik nesposoban za plaćanje:

  • ako u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje koji vodi Financijska agencija ima jednu ili više evidentiranih neizvršenih osnova za plaćanje u razdoblju dužem od 60 dana koje je trebalo, na temelju valjanih osnova za plaćanje, bez daljnjeg pristanka dužnika naplatiti s bilo kojeg od njegovih računa ako nije isplatio tri uzastopne plaće koje radniku pripadaju prema ugovoru o radu, pravilniku o radu, kolektivnom ugovoru ili posebnom propisu odnosno prema drugom aktu kojim se uređuju obveze poslodavca prema radniku.

Prezaduženost postoji ako je imovina dužnika pravne osobe manja od postojećih obveza, osim:

  • ako se prema okolnostima slučaja (razvojnom programu, raspoloživim izvorima sredstava, vrsti imovine, pribavljenim osiguranjima i slično) osnovano može pretpostaviti da će dužnik pravna osoba nastavljanjem poslovanja uredno ispunjavati svoje obveze po dospijeću

ako za obveze trgovačkog društva osoba solidarno odgovara član društva tj. fizička osoba nad čijom imovinom nije pokrenut ili otvoren stečajni postupak.

Pokretanje stečaja

Stečaj se pokreće podnošenjem prijedloga putem odabranog obrasca stvarno i mjesno nadležnom trgovačkom sudu (prema sjedištu dužnika pravne osobe odnosno sjedištu dužnika pojedinca).

Ukoliko dužnik pojedinac nema sjedište, isključivo je stvarno i mjesno nadležan trgovački sud na čijem se području nalazi prebivalište dužnika pojedinca.

Ukoliko je pokrenut stečajni postupak, nije dopušteno pokretanje predstečajnoga postupka.

Stečaj može pokrenuti:

  1. vjerovnik protiv dužnika pravne osobe – ako učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine i kojeg od stečajnih razloga
  2. dužnik (osoba ovlaštena za zastupanje dužnika po zakonu, član upravnoga odbora dioničkoga društva, likvidator dužnika, član nadzornoga odbora dužnika, ako nema osoba ovlaštenih za zastupanje dužnika po zakonu, član društva s ograničenom odgovornošću ako dužnik nema nadzorni odbor, a nema osoba ovlaštenih za zastupanje dužnika po zakonu)
  3. dužnik pojedinac osobno.

Financijska agencija dužna je podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka ako pravna osoba u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje ima evidentirane neizvršene osnove za plaćanje u neprekinutom razdoblju od 120 dana, u roku od osam dana od isteka toga razdoblja, osim ako su ispunjene pretpostavke za provedbu skraćenog stečajnog postupka.

Tijek i tijela stečajnog postupka

Prethodni postupak je neobvezatni dio stečajnoga postupka koji prethodi rješenju o otvaranju stečajnoga postupka, a koji se vodi radi utvrđivanja pretpostavki za otvaranje stečajnoga postupka. Sud odlučuje o pokretanju, provođenju i zaključenju stečajnog postupka, imenuje i nadzire rad stečajnog upravitelja i odbora vjerovnika, te provodi ostale radnje kojima osigurava provođenje stečaja sukladno zakonu te isplatu vjerovnika.

Otvaranjem i provođenjem stečajnog postupka sva prava s tijela stečajnog dužnika (npr. uprave) prelaze na stečajnog upravitelja te je tijekom stečaja moguć nastavak ili obustava poslovanja stečajnog dužnika.

Odbor vjerovnika dužan je nadzirati stečajnog upravitelja i pomagati mu u vođenju poslova te uz ostale ovlasti obavještava sud i vjerovnike o tijeku stečajnog postupka i o stanju stečajne mase.

Skupština vjerovnika odlučuje o nizu pitanja od važnosti za provedbu i okončanje stečajnog postupka, poput imenovanja novog stečajnog upravitelja, donošenju odluke o nastavku poslovanja ili izradi stečajnog plana, a osobito ima pravo zatražiti izvještaj od stečajnog upravitelja o stanju stvari i vođenju poslova.

Stečajni upravitelj zastupa dužnika te u slučaju nastavka poslovanja vodi poslovanje te je dužan unovčiti imovinu stečajne mase u skladu s odlukama skupštine vjerovnika i odbora vjerovnika.

Vjerovnici prijavljuju svoje tražbine stečajnom upravitelju u roku od 60 dana od dana objave rješenja. Nakon ispitivanja osnovanosti prijavljenih tražbina slijedi unovčenje imovine a unovčena imovina se dijeli odnosno isplaćuje vjerovnicima u odgovarajućem postotku prema različitim isplatnim redovima odnosno tijek stečaja se provodi sukladno donesenom stečajnom planu.

Namirenje vjerovnika provodi se prema priljevu novca. Diobe obavlja stečajni upravitelj, a završnoj diobi pristupa se čim završi unovčenje stečajne mase.

Završno ročište odredit će se najkasnije u roku od godinu i pol dana od održanoga izvještajnog ročišta.

Sud će donijeti rješenje o zaključenju stečajnoga postupka odmah nakon završetka završne diobe.

Zaključenjem postupka i brisanjem iz registra trgovačko društvo više ne postoji.